ZAPOŠLJIVOST ZAVRŠENIH STUDENATA VELEUČILIŠTA U VIROVITICI

Briga o zapošljivosti studenata Veleučilišta u Virovitici nakon studija strateško je opredjeljenje Veleučilišta u Virovitici definirano u okviru strateškog cilja 1:, Prioriteta 1.1. Poboljšavanje, prilagođavanje i uvođenje novih studijskih programa sukladno razvoju znanosti, tehnologija i potrebama tržišta rada, Mjera 1.1.2. Analiza informacija o potrebama i kretanjima tržišta rada, kao i o položaju završenih studenata Veleučilišta u Virovitici na tržištu rada.

Ostvarujući ove prioritete i mjere Veleučilište u Virovitici provodi aktivnosti:

• dostavom podataka sudjeluje u nacionalnom istraživanju o zapošljivosti studenata koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, analizira rezultate istraživanja koji se odnose na domicilne završene studente kao i na sveukupnu zapošljivost ove populacije;
• sudjeluje u istraživanju Ministarstva znanosti i obrazovanja „Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje“, prati i analizira rezultate iz separata ovog istraživanja „Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici“;
• provodi vlastita istraživanja o zapošljivosti studenata Visoke škole Virovitica nakon studija putem anketnog upitnika, procjenjuje anketnu stopu nezaposlenosti završenih studenata i analizira ostale varijable značajne za praćenje zapošljivosti završenih studenata Visoke škole Virovitica.

Iz dosadašnjih istraživanja:

„Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje“

Autori: Dr.sc. Ivan Rimac, redoviti profesor Dr.sc. Jelena Ogresta, docentica Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada Dr.sc. Kosta Bovan, docent Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2017.

Ova analiza predstavlja analizu mogućnosti praćenja tranzicije iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada diplomiranih na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici na osnovi administrativnih izvora podataka te pruža osnovne empirijske spoznaje o ishodima na tržištu rada.

Skup podataka koji se koristio u ovoj analizi nastao je na osnovi objedinjavanja podataka iz izvora: Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ukupni skup podataka za sva veleučilišta i visoke škole obuhvaća osobe koje su navedene programe, prema uvidu u podatke, završile u razdoblju od 15. listopada 2005. do 9. prosinca 2013. godine. Usporedba ukupnog broja diplomiranih osoba koje su završile stručni studij na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici i broja obuhvaćenih ovom analizom: za 2010. godinu 100%, za 2011. godinu 100%, za 2012. godinu 100% i za 2013. godinu 72%.

Ishodi tranzicije sa studija na tržište rada

 „Analizom ishoda na tržištu rada osoba koje završavaju neki od studija na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici ukazuje kako većina osoba nalazi posao nakon diplome (52%), slijedi nešto niži udio onih koji su bili zaposleni u trenutku diplome (30%), a 18 posto je onih koji su u promatranom periodu ostali izvan zaposlenja“ („Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici“ Zagreb, 2017. str. 9.)

Tablica 2. Ishodi zapošljavanja nakon diplome po razini studija

(„Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici“ Zagreb, 2017. str. 10.)

Slika 2. Kaplan-Meier-ova procjena vjerojatnosti zapošljavanja u funkciji vremena od stjecanja diplome za stručne prvostupnike koji su završili studij Menadžment

(„Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih na Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici“ Zagreb, 2017. str. 14.)

Kao što pokazuje slika 2. vjerojatnost zapošljavanja studenata Visoke škole Virovitica koji su završili studij Menadžment, smjerovi Informatički menadžment i Menadžment ruralnog turizma je u 15 mjeseci nakon završetka studija iznad prosjeka ostalih programa iz područja, što je još jedan od pokazatelja kvalitete studijskih programa koji se izvode na Visokoj školi Virovitica.

„Analiza zapošljivosti prvostupnika visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici“

Visoka škola Virovitica provodi vlastita istraživanja zapošljivosti završenih studenata od 2015. godine. Visoka škola Virovitica svoja istraživanja nastoji prilagoditi specifičnostima ove populacije, koja se prije svega ogleda u izraženoj pokretljivosti u geografskom, akademskom i informatičkom smislu, kao i unutar životnog ciklusa. Kako se anketa uzorka radne snage smatra zadovoljavajućim načinom prikupljanja podataka o nezaposlenosti u skladu s međunarodnim standardima International Labour Organisation (ILO), Visoka škola Virovitica se služi anketom ne temelju koje se od 2016. godine određuje anketna stopa nezaposlenosti, a prate se i druge relevantne varijable.

Grafički prikaz: 8. Oblik vlasništva trgovačkog društva zaposlenih.

(„Analiza zapošljivosti prvostupnika i stručnih specijalista Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici“ 2018, str. 5.).

Grafički prikaz: 11. Kretanje stopa nezaposlenosti.

(„Analiza zapošljivosti prvostupnika i stručnih specijalista Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici“ 2018, str. 7.).

Grafički prikaz: 13. Duljina radnog staža.

(„Analiza zapošljivosti prvostupnika i stručnih specijalista Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici“ 2018, str. 8.).

Zaključno, treba se podsjetiti da usmjerenost na uspjeh diplomiranih studenata na tržištu rada nužno vodi do svijesti o izlaznom proizvodu i ishodu u visokom obrazovanju. U pogledu stručnih studija zapošljivost se ističe kao jedan od ključnih činitelja utjecaja na daljnji razvoj i profil ustanova na području visokog obrazovanja koje izvode stručne studije, a zapošljivost služi i kao kriterij vrednovanja kvalitete studijskih programa koje provode visoka učilišta.