Smjer Informatički menadžment, predmet Građa računala i operacijski sustavi

STUDIJ MENADŽMENT
SMJER INFORMATIČKI MENADŽMENT
ŠIFRA I NAZIV PREDMETA GRAĐA RAČUNALA I OPERACIJSKI SUSTAVI
STATUS PREDMETA Obvezni
SEMESTAR 2. semestar
BODOVNA VRIJEDNOST I

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE

ECTS koeficijent opterećenja studenata 8
Broj sati (P + V + S) 30+30+0
OPIS PREDMETA
CILJEVI PREDMETA
Upoznati studenta s brojevnim sustavima, logičkom algebrom komutacijskih sklopova, osnovnim principima kodiranja informacija, modelom računala, osnovnim komponentama računala te pojmom operacijski sustav.
OČEKIVANI ISHODI UČENJA ZA PREDMET
·          Primjenjivati odgovarajuće metode za pretvaranje brojeva u različite brojevne sustave

·          Primjenjivati metode kodiranja informacija na zadanoj informaciji

·          Razlikovati osnovne logičke sklopove

·          Objasniti načine prikaza podataka u računalu

·          Usporediti von Neumannov model računala s današnjim računalima

·          Opisati faze izvođenja jednostavnog programa kao skupa instrukcija

·          Napisati jednostavan program  Asemblerskim jezikom

·          Razlikovati osnovne memorijske elemente

·          Opisati ulogu operacijskog sustava

·          Argumentirati generacije operacijskih sustava

·          Analizirati vremenska svojstva dijela računalnog sustava
SADRŽAJ PREDAVANJA
Funkcijski model računalnog sustava. Uvod, model obrade, Turingov stroj kao apstraktni izvršitelj, definicija i klasifikacija arhitekture računala, von Neumannov model računala, funkcijske jedinice, centralna procesna jedinica (CPU): upravljačka jedinica (CU) i aritmetičko-logička jedinica (ALU), memorija, ulazno-izlazna jedinica (IO). Pojednostavljeni model mikroprocesora, sabirnica i stanje na sabirnici, osnovne komponente standardne arhitekture, osnovne značajke CISC i RISC procesora. Memorija: sklopovski aspekti (bistabili, mem. ćelije, SRAM, DRAM. Virtualna memorija i fizički adresni prostor i njihovo preslikavanje. Programski model procesora, strojne instrukcije, skup instrukcija, format instrukcija (razlika CISC i RISC pristupa), načini adresiranja. Uloga i zadaci operacijskih sustava, hardware-ske podloge. Programi, programski zadaci i procesi. Jezgra operacijskog sustava, komunikacija i sinkronizacijski mehanizmi. Vremenska ograničenja. Hijerarhija memorijskog prostora, dodjeljivanje radne memorije, svojstva pomoćnih memorija, virtualni memorijski prostor. Datotečni podsustav. Osnove najčešćih operacijskih sustava, povijesni razvoj, CPM, DOS, UNIX, Linux, Windows, MS Windows – inačice, X Windows – Solaris. Karakteristike i korisnička podešavanja, grafička sučelja.
SADRŽAJ VJEŽBI
Vježbe prate programski sadržaj predavanja.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE PREDAVANJA:

·          predavanja,

·          diskusije,

·          simulacije

  

VJEŽBE:

·          Auditorne vježbe sa određenim zadacima

·          Laboratorijske vježbe sa određenim zadacima na računalima

·          Rješavanje samostalnih zadataka
PRAĆENJE RADA STUDENATA:
·          Pohađanje nastave

·          Aktivnost na nastavi

·          Kontinuirana provjera znanja

·          Pismeni ispit, usmeni ispit
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NA ZAVRŠNOM ISPITU
Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave i polaganjem kolokvija i/ili pismenog ispita. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena: aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene na kolokvijima te ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu.
OBVEZATNA LITERATURA
1.         Jukić, O., Špoljarić, M. (2010): Uvod u građu računala. Virovitica: VŠMTI
DOPUNSKA LITERATURA
1.        Župan, J., Tkalić, M., Kunštić, M. (1995): Logičko projektiranje digitalnih sustava, Zagreb : Školska knjiga

2.        Ribarić, S. (2011): Građa računala – arhitektura i organizacija računarskih sustava, Zagreb: Visoka škola za računarstvo
NAČINI PRAĆENJA KVALITETE KOJI OSIGURAVAJU STJECANJE IZLAZNIH ZNANJA, VJEŠTINA I KOMPETENCIJA
Studenti će aktivno prisustvovati i raditi na nastavi. Evidencija rada studenata i njihova napretka prikazivati će se tjedno prema zadanim elementima praćenja. Na kraju semestra bit će napravljena evaluacija kolegija i nastavnika. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata korist će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i ocjenjivanja studenata.