Smjer Poduzetništvo usluga, predmet Ekonomika obrazovanja
| STUDIJ | PODUZETNIŠTVO | |
| SMJER | PODUZETNIŠTVO USLUGA | |
| ŠIFRA I NAZIV PREDMETA | P_PU_B65: EKONOMIKA OBRAZOVANJA | |
| STATUS PREDMETA | Izborni | |
| SEMESTAR | 6. semestar | |
| BODOVNA VRIJEDNOST I
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE |
ECTS koeficijent opterećenja studenata | 3 |
| Broj sati (P + V + S) | 30+0+15 | |
| OPIS PREDMETA | ||
| CILJEVI PREDMETA | ||
| Dati pregled osnovnih pojmova s područja ekonomike obrazovanja s osvrtom na obrazovanje kao ljudski kapital i čimbenik ekonomskog rasta te obrazovnu politiku u Hrvatskoj. | ||
| OČEKIVANI ISHODI UČENJA ZA PREDMET | ||
| – definirati pojmove ekonimike obrazovanja, ljudskog kapitala, ekonomskog rasta, obrazovne
– politike, reforme obrazovanja i tržišne reforme obrazovanja – razumjeti povezanost između obrazovanja i ekonomskog rasta – objasniti odnos između obrazovne politike, reforme obrazovanja i ekonomskog rasta – usporediti i objasniti odnos između financijskog i realnog fenomena u ekonomici obrazovanja – analizirati i utjecaj troškova investiranja u obrazovanje na društvenu korist obrazovanja – procijeniti utjecaj tržišne reforme obrazovanja na ekonomski rast |
||
| SADRŽAJ PREDAVANJA | ||
| Predmet izučavanja ekonomike obrazovanja. Povijesni pregled ekonomike obrazovanja. Obrazovanje kao ljudski kapital i čimbenik ekonomskog rasta. Djelotvorno iskorištavanje resursa u proizvodnji obrazovanja. Odnos financijskog i realnog fenomena u ekonomici obrazovanja. Pravednost u distribuciji obrazovanja. Interakcija obrazovanja, tehničkog napretka i zaposlenosti u procesu razvoja. Obrazovanje i tržište rada. Tržište rada nastavnika. Obrazovne politike, planiranje i sustav financiranja obrazovanja. Promjena budžetske tehnike u sustavu financiranja obrazovanja. Tržišna reforma u obrazovanju.
Realni i financijski fenomen obrazovanja u Hrvatskoj. Obrazovne politike i reforme obrazovanja u Hrvatskoj. |
||
| SADRŽAJ SEMINARA | ||
| Tijekom obrade seminarskih radova obrađuje se cjelokupni teorijski sadržaj predmeta. | ||
| NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE | PREDAVANJA:
– predavanja, – diskusije, – simulacije |
SEMINARI:
– Priprema izrade, prezentacija i obrana seminarskog rada. |
| PRAĆENJE RADA STUDENATA: | ||
| – Pohađanje nastave
– Aktivnost na nastavi – Seminarski rad – Kontinuirana provjera znanja – Pismeni ispit i usmeni ispit |
||
| OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NA ZAVRŠNOM ISPITU | ||
| Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave izradom seminara i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena: aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene na kolokvijima, ocjene seminarskog rada te ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koji se odnose na predavanja pri formiranju konačne ocjene te gubi pravo potpisa o uredno izvršenim obvezama. | ||
| OBVEZATNA LITERATURA | ||
| 1. Duffour, B., Curtis, W. (2012): Studij odgojno-obrazovnih znanosti. Zagreb: Educa (poglavlje 4. Ekonomika obrazovanja str. 99-122.)
2. Strugar, V. (2012.): Znanje, obrazovni standardi, kurikulum-teorijsko-kritički pristup obrazovnoj politici u Hrvatskoj |
||
| DOPUNSKA LITERATURA | ||
| 1. Barić, V. (2003). Interdisciplinarni karakter istraživanja u ekonomici obrazovanja, Društvena istraživanja br. 1-2, Zagreb
2. Jašić, Z. (1987): Obrazovanje i strukturne promjene, Ekonomski Institut Zagreb |
||
| NAČINI PRAĆENJA KVALITETE KOJI OSIGURAVAJU STJECANJE IZLAZNIH ZNANJA, VJEŠTINA I KOMPETENCIJA | ||
| Studenti će aktivno prisustvovati i raditi na nastavi. Evidencija rada studenata i njihova napretka prikazivati će se tjedno prema zadanim elementima praćenja. Na kraju semestra bit će napravljena evaluacija kolegija i nastavnika. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata korist će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i ocjenjivanja studenata. | ||